Martılar Lyrics in Croatian by Edis
Boynu bükük doslovno znači „savijenog vrata“, ali se u turskom koristi za osobu koja je tužna, slomljena ili bespomoćna. U pjesmi opisuje tužne pjesme i kasnije galebove koji pate nakon odlaska voljene osobe, što izrazu daje snažan i poetičan prizvuk.
U pjesmi „Martılar” Edis govori iz perspektive osobe koja ne može prihvatiti odlazak voljene osobe. Ona sluša „boynu bükük şarkılar” [pjesme pognute glave, odnosno tužne pjesme] i šuti „anıların hatırına” [zbog uspomena]. Bez te osobe život mu se čini gotovo jednak smrti: „Sen yoksan ölümden ne farkı var?” [Ako te nema, koja je razlika od smrti?] Najzanimljivija slika dolazi u refrenu: „Dön artık, üzülecek martılar” [Vrati se već, galebovi će se rastužiti]. Galebovi su ovdje dio obalne, pomalo dramatične scene, kao da će čak i oni primijetiti tugu ako se voljena osoba ne vrati.
Pjevač istodobno moli, zadirkuje i pretjeruje. Kaže: „Yine bana gel, ben kölen olurum” [Opet mi dođi, bit ću tvoj rob], a zatim voljenu osobu uspoređuje s „tel” [žicom] na gitari i lijekom za svoje rane. Izraz „Kitabını uydur sen” [Ti samo smisli neku priču ili izgovor] zvuči kao spremnost da prihvati gotovo bilo što, samo da se ta osoba vrati. U drugom dijelu ljubav postaje poput kocke u kojoj nema sreće, a zidovi bi plakali kad bi im ispričao svoju bol. Ipak, pjesma nije samo tiha patnja: stihovi o srcu u kojem krv ne miruje, plesu kukovima i „bal yanak” [obrazu slatkom poput meda] daju joj nestašan, pomalo pretjeran šarm. Kad god se probudi, govori ili razmišlja, opet misli na istu osobu.
